Potpuna iskvarenost
Zbog pada, čovjek nije u stanju vjerovati Evanđelju svojim snagama. Grješnik je mrtav, slijep i gluh na Božje stvari, njegovo je srce varljivo i očajnički korumpirano. Njegova volja nije slobodna, ona je u ropstvu zla, dakle, on neće – doista ne može – izabrati dobro umjesto zla.. Prema tome, treba mnogo više od Duha pomoći kako bi se grješnika dovelo Kristu – potrebna je obnova kojom Duh grješnika oživljava i daje mu novu prirodu. Čovjek ne može sam pridonijeti spasenju nego je spasenje Božji dar – Božji dar grješniku, ne dar grješnika Bogu.
- Izvori: Postanak 2,15-17; Rimljanima 5,12; Psalam 51, 5; 1 Korinćanima 2,14; Rimljanima 3,10-18; Jeremiah 17, 9; Ivan 6, 44; Efežanima 2,1-10
Bezuvjetno izabranje
Bog je izbabrao pojedince u spasenje prije postanka svijeta isključivo svojom suverenom voljom. Njegov izbor pojedinih grješnika nije bio utemeljen na bilo kakvoj poslušnosti ili djelu, kao što su vjera, pokajanje ili tomu slično. Naprotiv, Bog daje vjeru i pokajanje svakom pojedincu kojega je izabtao. Ovi su akti rezultat, a ne uzrok Božjeg izbora. Izbor stoga nije utvrđen ili uvjetovan bilo kakvom čovjekovom kvalitetom. One koje je Bog suvereno izabrao, pronosi putem snage Duha do spremnodsti prihvaćanja Krista. Kako vidimo, Bog bira grješnika, a ne grješnik Krista, a to je krajnji uzrok spasenja.
- Izvori: Rimljanima 9,10-21; Efežanima 1, 4-11; Efežanima 2, 4-10; Rimljanima 8,29-30; Djela apostolska 11,18; Djela apostolska 13, 48
Ograničeno pomirenje
Kristov otkupiteljski rad bio je namijenjen zaštiti izabraih i zapravo jedini siguran spas za njih. Njegova je smrt bila zamjena za kaznu koju bi morali podnijeti grješnici koji su izabrani. Osim za otkupljenje grijeha svojega naroda, Kristovo otkupljenje osiguralo je sve potrebno za njihovo spasenje, uključujući i vjeru koja ih je ujedinila u Njemu I za Njega. Duh nepogrešivo potvrđuje dar vjere za sve one za koje je Krist umro, čime se jamči njihovo spasenje.
- Izvori: Matej 1, 21; Rimljanima 5,12-21; Rimljanima 3, 21-26; Efežanima 2,8-10; Tit 3,5-6; Filipljanima 1,6; Ivan 10,11-30; Ivan 17, 6-12; Rimljanima 8,28-30; Ivan 6, 44; Djela apostolska 20, 28
Neodoljivva milost
Osim izvanjskoga, postoji i opći poziv na spasenje koji dobiva svatko tko čuje Evanđelje, Duh se Sveti proteže tako da daje poseban poziv koji neizbježno dovodi ih k spasenju. Vanjski poziv, koji je dan svima bez iznimke, može biti, i često je, odbijen, dok poseban – unutrašnji poziv, koji se daje samo izabranima, ne može biti odbijen, nego uvijek rezultira obraćenjem. Pomoću ovog posebnog poziva Duh neodoljivo privlači grješnike Kristu. On nije ograničen čovjekovom voljom, niti ovisi o čovjekovoj suradnji. Duh milostivo potiče grješnika na suradnju, vjerovanje, pokajanje, slobodno i dobrovoljno predavanje Kristu. Božja je milost, dakle, nepobjediva.
- Izvori: Ivan 3, 16; Matej 22, 14; Djela apostolska 17, 29-31; 23, Matej 37-39; Ivan 6, 44; Rimljanima 8, 28-30, Ivan 1, 12-13, Ivan 3,1-8; Efežanima 2,8-10
Ustrajnost svetih
Svi koji su izabrani od Boga, od Krista otkupljeni, i koji imaju vjeru po Duhu, spremaju se za vječnost. Oni su sigurni u vjeri po snazi Svemogućeg Boga i tako će biti do kraja.
- Izvori: Ivan 3, 16; Ivan 6, 35-40; Ivan 6, 44; Filipljanima 1, 6, Filipljanima 2,12-13; Judina 24 -25; Efežanima 1,13-14; Rimljanima 8, 28-30; Rimljanima 8, 35-39
Autori: David N. Steele i Curtis C. Thomas
Tekst je preveden sa http://www.monergism.com/directory/link_category/Calvinism/The-Five-Points-of-Calvinism/

Super članak, nisam nikada imala priliku čitati o kalvinizmu! Hvala
Obično se interpretira kalvinizma u pet točaka, no potrebno je istaknuti kako kalvinizma ima daleko više od pet točaka i kako je to cjeloviti teološki sustava koji odgovaran na mnoga pitanja iz područja duhovnosti, društva i znanosti.
Naravno, pa to je sustav bogoslovije i bilo bi stvarno čudno da se cijeli sustav može svesti na 4 tj 5 točaka. Ovo je preuzeto iz britanko – nizozemskog modela koji služi kao uvod u poznavanje kalvinizma, s time da je nizozemski model u četiri točke (kao TULP), a britanski u pet točaka (kao TULIP).